Ozbiljnim dijalogom do uslova za slobodne i fer izbore

Na političkim subjektima vlasti i opozicije je odgovornost da nađu modalitete i što je prije moguće krenu ozbiljno u sveobuhvatan dijalog, kako bi stvorili uslove za slobodne i fer izbore i vratili povjerenje građana u izborni proces.

To su saopštili predstavnici Građanskog savjeta za slobodne i fer izbore, na seminaru koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) u Kolašinu.

Istraživač javnih politika u CeMI-ju, Nikola Zečević, kazao je da se trodnevni seminar održava u okviru projekta „Neka slobodni izbori postanu navika – izgradnja povjerenja u izborni proces u Crnouj Gori“, koji je finansiran od strane Evropske komisije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave.

„U okviru trodnevnog seminara, kroz nekoliko panela, članovi Građanskog savjeta za slobodne i fer izbore i članovi radnih grupa će raditi na konačnom formulisanju preporuka, što je poenta održavanja ovog trodnevnog seminara“, naveo je Zečević.

On je kazao da su teme seminara reforma izborne administracije, opšta izborna reforma, mehanizmi na koji način medijski zakoni u Crnoj Gori mogu biti unaprijeđeni.

„Cilj seminara je formulisanje preporuka koje će biti prezentovane na nacionalnoj konferenciji CeMI-ja koja će biti održana 10. jula“, dodao je Zečević.

Kako je podsjetio, Građanski savjet, kao projektno tijelo koje je insistiralo na tom načelu otvorenosti i inkluzivnosti, uključilo je u svoj rad predstavnike političkih partija, akademske zajednice, nevladinog sektora.

„Tu su i slobodni pojednici, ljudi koji su se naknadno uključili u rad Građanskog savjeta. Dosadašnje aktivnosti tokom seminara govore nam da ćemo na kraju imati najkvalitetnije moguće preporuke“, rekao je Zečević.

Predstavnik Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP), Ivan Vujović je, komentarišući rezltate CeMI-jevog istraživanja koje je pokazalo da postoji pad povjerenja građana u izborni proces, rekao da je to logična percepcija građana, i da je ona zasnovana posebno na onome što se poslednjih nekoliko godina dešavalo.

„Zasnovana je na poslednjim aferama koje su izbile, a koje su prilično očigledno pokazale ono što su građani vjerovatno i do sada znali, ali ovoga puta je više nego opipljivo dokumentovano kroz aferu „Koverat““, naveo je Vujović.

Taj pad povjerenja, kako je podsjetio, konstatuje i Evropska unija u Izvještaju, koji je nedavno objavljen.

„Taj pad povjerenja dovodi do toga da političke partije opozicije su iskazale svoju ogromnu rezervu i već najavile bojkot narednih izbora ukoliko ne dođe do reforme izbornog zakonodavstva i ukoliko ne dođe do uspostavljanja pravno – političkih garancija, pri čemu Tehnička vlada figurira kao najozbiljnije rješenje u tom pravcu“, rekao je Vujović.

On je kazao da, ukoliko se što je moguće prije, ne krene ozbiljno u sveobuhvatan dijalog, za koji je, kako je pojasnio, potrebna politička volja vlasti, ali i odgovornost i ozbiljnost opozicije, „onda ćemo ući u jednu negativnu spiralu dešavanja jer ćemo ući u posljednju godinu pred izbore kada je prilično delikatno mijenjati izborno i drugo zakonodavstvo koje je vezano za izbore“.

On je rekao da se nada, da neke stvari koje se dešavaju u posljednjih mjesec, moguće da pružaju ohrabrujuće signale da će se ozbiljnije ući u proces dijaloga.

„Povjerenje građana je moguće povratiti tako što bismo se hitno uozbiljili svi, prije svega u vlasti, jer je prioritetno potrebna politička volja, ali i mi iz opozicije, jer je ovo dvosmjeran proces i ovdje je potrebno da imamo političku volju i potreban je nivo ozbiljnosti i odgovornosti od strane vlasti i od strane opozicije“, poručio je Vujović.

On je ocijenio da, ukoliko bi najkasnije do septembra ili oktobra, započeli sveobuhvatan politički dijalog koji bi uključivao razgovor o izbornoj refromi i sa druge strane razgovor o pravno –političkim garancijama, „mislim da bismo u toj opciji do nove godine mogli da završimo čitav posao, da bismo imali desetak mjeseci do izbora i to je podnošljivo vrijeme za implementaciju dogovorenih rješenja“.

Pravnik i izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, ocijenio je da je pad povjerenja u izborni proces i izborni sistem kao takav i institucije koje ga sprovode izbore ozbiljan.

„Povjerenje je na niskom nivou i samim tim integritet ukupnog izbornog procesa je doveden u pitanje, a kad imate problem sa povjerenjem u izborni proces, onda kao logičnu posljedicu imate pad povjerenja u državne institucije. To su povezani procesi“, naveo je Marić.

On je kazao da je vremena do sljedećih izbora sve manje, ocjenjujući da je na političkim subjektima i vlasti i opozicije odgovornost da nađu modalitete.

„Prvo, na koji način sjesti za pregovarački sto, šta treba da bude pregovaračka platforma jednih i drugih, šta su to ključni momenti koji bi doveli do povećanja povjerenja u izborni proces, do eventualno mogućnosti da rezultati narednih izbora budu priznati od svih učesnika tih izbora. To je neki put. To je nešto što je neophodno da bi došli do povjerenja u izborni proces“, smatra Marić.

Sa druge strane, kako je dodao, u realnosti postoji mnogo indikatora koji govore o tome „da ćemo i dalje imati problem sa izbornim sistemom, izbornim procesom, održavanjem izbora, izbornim rezultatima i da politički subjekti su i dalje u grču i dalje u svojim rovovima“.

„To nije ohrabrujuće da ćemo doći do situacije kada možemo izvršiti intervencije i u normativnom smislu, i u institucionalnom smislu, da bi došli do nečega što je izborni proces u koji građani imaju dominantno povjerenje“, rekao je Marić.

Predavač na Fakultetu za humanističke studije Univerziteta Donja Gorica, Predrag Zenović, a koji je jedan od moderatora na seminaru,kazao je da su izbori aspekat društvenih odnosa, a ne samo jedan prosti segment političkog sistema.

Komentarišući podatke CeMI-jevog istraživanja koje je pokazalo zabrinjavajuće podatke kad su u pitanju politička kultura i informisanost crnogorskih građana, kazao da  je u političkoj teoriji ponato kolika je važnost izbora za demokratski život jedne zajednice.

„U tom smislu poražavajuće je čuti koliko građani Crne Gore nisu upoznati sa odrednicama našeg izbornog sistema. Vjerujem da je edukacija put. Mislim da je vrlo važna uloga akademije, uloga civilnog društva, ali i uloga medija, da sa ta tri fronta nastupaju ka građanima, i da povećaju nivo informaisanosti građana o ovim važnim pitanjima“, ocijenio je Zenović.

Prema njegovim riječima, napraviti pravi izbor, razumjeti političku situaciju, Donotov sistem, to su stvari sa kojima birač, kako je naveo, da bi mogao da napravi valjan izbor, mora biti upoznat.

„Vjerujem da ćemo vremenom, da je to nužno što nosi demokratizacija jednog sistema, kao građani biti više upoznati sa najvažnijim segmentom demokratije, najvažnijim segmentom političkog sistema, a to je kakav je izborni sistem“, istakao je Zenović.